Za »popravni« još 25 milijardi eura pomoći

Za »popravni« još 25 milijardi eura pomoći

Piše: Vesna Roller / Novi list

Europski čelnici su mlako ili nikako odgovarali na apele sve dok se nije pojavila vijest da Atena planira izlazak iz eurozone. Tada su na tajnom sastanku dogovorili plan za Grčku

Tkogod da je ga je smislio, plan da se priprijeti izlaskom Grčke iz eurozone pokazuje se učinkovitim.

Više uopće nije dvojbeno hoće li se Ateni odobriti dodatna ekonomska pomoć za njezinu sve težu dužničku krizu, pitanje je samo kakvu će formu ona imati.

Glasovi da Grčka ima velikih problema s ispunjavanjem uvjeta za otplatu paketa od 110 milijarde eura, što su joj ga Europska unija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrili prije godinu dana, te da tone u sve dublji gospodarski mrak, kolaju već duže vrijeme.

No, europski čelnici mlako su ili nikako odgovarali na ove indirektne apele sve dok se koncem prošlog tjedna nije pojavila vijest da Grčka planira izlazak iz eurozone.

Iako se sad svi zaklinju kako o tome nitko ni riječ nije zucnuo, nešto je očito izazvalo alarm jer su se »sedmorica veličanstvenih« – ministri financija pet najjačih članica eurozone, Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Luksemburga, EU-ov povjerenik Olli Rehn te predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet – hitno i tajno sastali prošlog petka uvečer.

Nemušto skrivanje

Da je stanje izvanredno i vjerojatno poprilično ozbiljno, vidi se po tome što se okupljanje u Luksemburgu pokušalo sakriti od javnosti, doduše vrlo nemušto, što je – i jedno i drugo – posve netipično ponašanje dužnosnika i institucija u razvijenim europskim demokracijama.

Nakon što je javnost doznala za sastanak, njegovi sudionici priznali su da su raspravljali o Grčkoj te da su zaključili kako joj je potreban novi plan za spas. Time su zapravo priznali kako onaj sadašnji – ne funkcionira.

– Mislimo da Grčka treba još jedna program prilagodbe, izjavio je Jean-Claude Juncker, luksemburški premijer i predsjedatelj bloka.

Spekulacije o izlasku Grčke iz eurozone nazvao je »glupom idejom«, dodavši kako nitko »ne želi da eurozona eksplodira bez ikakva razloga«.

Opravdavajući ekskluzivnost sastanka o kojem druge članice monetarne unije nisu bile ni obaviještene, Juncker je najavio da će se detalji novog plana za Grčku tek dogovoriti, i to na sastanku svih 17 euro-ministara, sazvanom za idući ponedjeljak, 16. svibnja.

Što se konkretnog oblika dodatnog grčkog paketa tiče, u igri su tri mogućnosti.

Prva je ublažavanje kriterija pod kojim je dan prošlogodišnji zajam – primjerice, sporije smanjivanje proračunskog manjka te snižavanje kamate – druga je odobravanje dodatne financijske »injekcije« – spominje se suma od 20-25 milijarda eura, a treća je restrukturiranje dijela grčkog državnog duga koji je u rukama privatnih investitora.

Iz krugova bliskih njemačkoj vladi već stižu signali kako je za Berlin najprihvatljivija prva opcija – »omekšanje« prošlogodišnjeg paketa pomoći, a takav scenarij priželjkuje i Atena.

Europa, dakle, Grčkoj daje još jedan popravni, no pitanje je hoće li on biti i posljednji, jer zemlja je i proteklih godinu dana tonula sve dublje.

Državni dug uskoro će doseći 340 milijardi eura, što iznosi oko 160 posto domaćeg BDP-a. Gospodarstvo i dalje opada, ove godine po stopi od – 2,7 posto.

Zbog oštrih mjera štednje recesija je još toliko duboka da se proračun vrlo slabo puni.

Irska već traži izuzetke

Bez obzira na to kako će izgledati dodatno spašavanje Grčke, sigurno je da će njegove posljedice biti dugoročne i dalekosežne. Kada se jednom popusti, i drugi će tražiti isto.

Irska je tako već najavila da će na sastanku eurozone idućeg tjedna zatražiti smanjivanje kamate za otplatu svojeg paketa zajmova, vrijednog 85 milijarde eura.

Ovaj ustupak Dublin traži iako i dalje nije spreman ispuniti zahtjev EU-a da poveća stopu poreza na dobit koja iznosi svega 12 posto.

Mediji tvrde da su europski dužnosnici već omekšali te da su spremni prihvatiti kompromis po kojem bi se samo promijenila baza obračuna poreza.

To znači da bi tvrtke sa sjedištem u Irskoj imale pravo na ovu stopu samo za prihode ostvarene u ovoj zemlji, ali ne i za one realizirane u drugim EU-članicama.

Izlazak iz eurozone praktično nemoguć

Izlazak zemlje iz eurozone nije pravno moguć, a kad bi se i dogodio, stvorio bi enormne troškove, upozoravaju stručnjaci. Zbog ovog »drugog«, čelnici europske monetarne unije učinit će sve kako bi spriječili da neka članica napusti blok. No, i za državu koja izlazi, posljedice bi bile katastrofalne. Ugrožene bi bile banke, puknuli bi lanci trgovanja, obustavile bi se investicije, troškovi poslovanja postali posve nepredvidljivi. No, dio financijskih analitičara smatra da će se pravila članstva u eurozoni morati mijenjati idućih godina te da će te promjene uključiti mogućnost izlaska malih ekonomija kao što je Grčka.