Europska unija

Esej koji objašnjava zašto anarhisti ne glasuju napisan od strane renomiranog francuskog geografa, književnika i anarhista Elisée Reclusa 1885. godine.

Prenosimo samo dio našeg FAQ-a "Zašto smo protiv Europske unije?" u sklopu Kampanje: "Ne u Europsku uniju!", kako bismo vas podsjetili na korisno i informativno štivo i nanovo uputili na FAQ.

 

Prenosimo članak Johna Lanchestera, britanskog novinara i romanopisca, originalno objavljen u časopisu London Review of Books. Iako nije pisan s antikapitalističke pozicije, time je članak možda i zanimljiviji, a implicitna antikapitalistička poruka još uvjerljivija.

„Poglavlje 23, poglavlje 23, poglavlje 23...“ Ova mantra hrvatskih političkih elita, vezana uz ulazak Hrvatske u Europsku Uniju podsjeća na „Sobu 23“, hit hrvatskih elektro-pop legendi Denis & Denis iz 80-ih. I baš kao što mlada Marina Perazić u pred-orgazmičkom stanju pjeva o njegovim rukama koje su poput tople ljetne kiše, tako i naše elite „pjevaju“ o poglavlju 23, koje je poput teškog tereta palo s „naših“ leđa i sada smo slobodni i ulazimo u EU. No, izgleda da bi narod radije zapjevao kako ne želi postati dio refrena, pa su se hrvatske političke elite malo uskomešale i brže-bolje pohitale iz svog zamka dolje među bagru objasniti nam kako ćemo moći jesti sir i vrhnje i u EU. Ma jeb'o vas i sir i vrhnje, kad ste nam pojeli sve kolačiće!

Od 25. siječnja u Ateni i Solunu 300 imigranata štrajka glađu. Mnogi od njih žive u Grčkoj već duže od šest godina. Većina ih je radila u poljoprivredi – svi u izrazito problematičnim uvjetima. Biti bez dokumenata znači: nemati zdravstvenog osiguranja, neisplaćene plaće, bez mogućnosti putovanja… Odlučili su započeti štrajk glađu, tražeći bezuvjetnu legalizaciju svih imigranata u Grčkoj.

Članak Jurja Katalenca o europskoj politici zapošljavanja tj. fleksigurnosti, objavljen u Zarezu, broj 302, u sklopu temata: S onu stranu Schengena.

Članak Jovice Lončara o sudbini hrvatske brodogradnje u Europskoj uniji, objavljen u Zarezu, broj 302, u sklopu temata: S onu stranu Schengena.

Neizvjesni rad (eng. precarious work) je termin koji se koristi kako bi se opisao rad koji je nestalan, nezaštićen, slabo plaćen, s kojim se ne (ili jedva) može uzdržavati kućanstvo, te koji se često ne regulira Zakonom o radu. Neizvjesni rad najčešće se veže uz pojmove kao što su npr. rad na određeno, privremeni rad, povremeni rad, studentski rad, rad imigranata (bauštela) itd, dakle radi se o onim poslovima gdje je radnik zaposlen na kratko vrijeme dok ugovor ne istekne, a nakon toga mora

Syndicate content