U subotu je u Zagrebu održan okrugli stol "Optužnica za međunarodni terorizam protiv šestoro anarhista - politički proces par ekselans"

Okrugli stol organizirala je građanska inicijativa Akcija za slobodno društvo povodom skorašnjeg suđenja srpskim političkim zatvorenicima. Uvodnu riječ održali su Predrag Matvejević, Žarko Puhovski, Zoran Pusić, Ankica Čakardić, Darij Zadnikar i Boris Gunjević koji su svoju potporu iskazali i poslavši otvoreno pismo hrvatsko- slovenskih intelektualaca predsjedniku Borisu Tadiću, Vladi Srbije, delegaciji Europske komisije i uredu Vijeća Europe u Beogradu.

Na samom početku Matvejević je ukazao na paradoks kojim se grupa mladih ljudi tereti optužbom za međunarodni terorizam zbog bacanje molotovljeva koktela na grčku ambasadu na kojoj je nastala šteta od tek osamnaest eura dok se Srbijom za to vrijeme slobodno šeću pripadnici raznih fašističkih grupacija. Prisutne je podsjetio na dugotrajnu povijest zatvaranja anarhista diljem svijeta od kojih su mnogi, kao što je Petar Kropotkin, ušli u legendu.

Puhovski je upozorio na činjenicu kako je intervencija represivnih aparata jedna od karata pomoću koji se Srbija i Hrvatska prikazuju spremnima za ulazak u Europsku uniju. ''Kada je prošlog tjedna interventna policija sklonila prosvjednike iz Varšavske ulice svi su se zaklinjali u to kako se takvo nešto ne događa u Europskoj uniji, a zapravo je stvar suprotna jer su naši policajci male mace u odnosu na europske. Europska unija ima mnogo lica jer upravo su u Europskom parlamentu sjedili i ljudi koji pripadaju krajnjoj desnici, što je u koliziji s idejom na kojoj je ona utemeljena''. Puhovski je rekao kako smatra da se okupljanjima kao što je ovaj okrugli stol zatvorenicima zapravo samo odmaže, jer im se daje međunarodna podrška, a ono za što se njih tereti je upravo međunarodni terorizam. Prisjetio se i svog prvog susreta s Borisom Tadićem kojeg je prije točno trideset godina upoznao u Beogradu u vrijeme kada se skrivao od policije. ''Paradoksalno je da je Tadić u to vrijeme bio na meti policije jer je iskazao solidarnost sa svojim prijateljima koji su tada bili u zatvoru, a jedina razlika sa današnjim slučajem je ta što je njegov čin prosvjeda bio pacifistički. Mi danas tom istom čovjeku šaljemo pismo i peticiju ne bi li oslobodio ove mlade ljude,pa se nadam da Sanji Dojkić, Tadeju Kurepi, Nikoli Mitroviću, Ivanu Saviću, Ratiboru Trivuncu i Ivanu Vuloviću nikada neće pasti na pamet da postanu predsjednici''.

Slovenski profesor i aktivist Darij Zadnikar prisutne je podsjetio na sličan slučaj koji se 2001. godine dogodio u Sloveniji. Tada su aktivisti Ureda za intervencije ispred talijanske ambasade zapalili svijeće u znak prosvjeda zbog ubojstva Carla Giulianija kojeg su talijanski karabinjeri usmrtili tijekom anti-G8 samita u Genovi. Slovenski aktivisti su sljedećeg dana završili na policiji pod optužbom da su na ambasadu bacili molotovljev koktel, no uz pomoć novinara im je dokazano kako u cijeloj priči nije postojalo oružje. ''Slovenija je u to vrijeme ulazila u Europsku uniju, pa im je baš kao i Srbima trebala neka afera na kojoj bi dokazali policijsku uvježbanost. Imali smo sreća utoliko što se teroristički napad na Ameriku dogodio samo mjesec dana nakon ovog događaja pa se naš čin nije karakterizirao kao teroristički napad što od rujna 2001. postaje učestala praksa'', zaključio je Zadnikar.

Zoran Pusić je rekao kako se u beogradskom slučaju očito namjerno radi o krivoj primjeni teške kvalifikacije. ''Iako osuđujem metodu uhićenih anarhosindikalista jer smatram da nasilje na kraju uvijek rađa još više nasilja, moram naglasiti kako je opasno što se konstantno događa različito tretiranje sličnih akcija - desničari su ti koje se opisuje kao ekstremiste dok su ljevičari uvijek teroristi''.

Ankica Čakardić upozorila je na tešku povredu ljudskih prava jer osim toga što se svo šestero pripadnika Anarhosindikalističke inicijative već tri i pol mjeseca drži u zatvoru bez da im je krivnja dokazana, Tadej Kurepa pretrpio je teške fizičke ozljede od strane zatvorenika s kojima se nalazi u istoj ćeliji. Beogradski temperament je usporedila s grčkim koji je uvijek bio izraženiji od hrvatskog, a kako je rekla, kod političke ljevice uvijek postoji romantičarska žudnja da dođe u kontakt s represivnim državnim aparatom što su dokazali i ostali sugovornici prepričavajući svoje susrete s policijom iz mladosti.

Hrvatski i slovenski anarhisti i anarhistkinje koji su prisustvovali okruglom stolu izrazili su žaljenje što su intelektualci s prostora bivše Jugoslavije svoje apele Vladi Srbije nisu uputili odmah po uhićenju, već su to učinili tek nakon nekog vremena. Od tada su i mainstream mediji počeli više izvještavati u korist šestorke, dok su akcije solidarnosti koje su odmah po uhićenju organizirali politički istomišljenici diljem svijeta praktički ostale nezabilježene. Upozorili su na činjenicu kako je ovim uhićenjem anarhistički pokret u regiji bitno oslabljen i prestrašen.

Na upit da li smatra da će šestorka biti oslobođenja, Pusić je optimistično odgovorio kako misli da će ih se osloboditi, prema Zakonu o međunarodnom terorizmu nema osnove za kažnjavanje. Hoće li se takvo optimističko predviđanje ostvariti, vidjet će se već u srijedu 17. veljače kada počinje suđenje beogradskoj šestorki.

Izvor: H-alter

Peticija Akcije za slobodno društvo

Predsjedniku Republike Srbije,
gospodinu Borisu Tadiću

Narodnoj skupštini Republike Srbije,
n/r predsjednici Narodne Skupštine, gospođi Slavici Đukić Dejanović

Vladi Republike Srbije,
n/r predsjedniku Vlade, gospodinu Mirku Cvetkoviću

Delegaciji Europske komisije u Republici Srbiji,
n/r šefu Delegacije, gospodinu Vincentu Degertu

Uredu Vijeća Europe u Beogradu,
n/r šefu Ureda, gospodinu Constantinu Yerocostopoulosu

SLOBODA ZA ŠESTERO POLITIČKIH ZATVORENIKA U SRBIJI!

Zahtijevamo odbacivanje optužnice podignute protiv Sanje Dojkić (19), Tadeja Kurepe (24), Nikole Mitrovića (29), Ivana Savića (25), Ratibora Trivunca (28) i Ivana Vulovića (24), odnosno njihovo oslobođenje.

Ovih šestero mladih građanskih aktivista i sindikalaca iz Beograda nalazi se u pritvoru od rujna 2009. godine, pod optužbom za “djelo međunarodnog terorizma”, za koje je, prema Krivičnom zakonu Republike Srbije, predviđena kazna od tri do petnaest godina zatvora. Suđenje započinje 17. veljače 2010.

Obrazloženje

I.

3. i 4. rujna 2009. godine policija je u Beogradu uhitila šestero građana pod sumnjom da su 25. kolovoza 2009. bacili dva “Molotovljeva koktela” na zgradu grčkog veleposlanstva u Beogradu, koja su izazvala neznatnu materijalnu štetu na prozorskom okviru i dijelu prozorskog stakla Veleposlanstva. Radi se o mladim građanskim aktivistima i sindikalcima Sanji Dojkić (19), Tadeju Kurepi (24), Nikoli Mitroviću (29), Ivanu Saviću (25), Ratiboru Trivuncu (28) i Ivanu Vuloviću (24).

Odgovornost za ovo djelo preuzela je javnosti dotad nepoznata grupa “Crni Ilija”, s obrazloženjem kako je time željela skrenuti pozornost na slučaj grčkoga aktivista Theodorisa Iliopoulosa, koji je u to vrijeme štrajkao glađu u zatvoru.

Iako su privedeni pod sumnjom za “izazivanje opće opasnosti”, već nakon 24 sata je djelo za koje su uhićenici osumnjičeni prekvalificirano u “djelo međunarodnog terorizma”, čime se bacanje dvije pivske boce napunjene benzinom izjednačilo s djelom koje je u Krivičnom zakonu Republike Srbije svrstano zajedno s genocidom, zločinom protiv čovječnosti, ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, organiziranjem i poticanjem na izvršenje genocida i ratnih zločina, te agresivnim ratom.

Osumnjičenicima je određen pritvor od mjesec dana, koji je potom dva puta produžavan, tako da se (krajem siječnja) u pritvoru nalaze već gotovo pet mjeseci.

Početkom studenoga 2009. godine podignuta je konačna optužnica protiv pritvorenika, i to za djelo međunarodnog terorizma, za koje je, prema Krivičnom zakonu Republike Srbije, predviđena kazna od tri do petnaest godina zatvora.

Krajem siječnja 2010. objavljeno je da suđenje počinje na Višem sudu u Beogradu 17. veljače 2010.

II.

Slučaj navedenih šestero zatočenika sporan je u više aspekata.

Čak i ako ostavimo po strani to da njihova krivnja nije dokazana, višekratno produženje pritvora i njegovo dosadašnje trajanje su svakako neopravdani i pretjerani, jer se nipošto ne radi o opasnim kriminalcima, niti bi oni na bilo koji način mogli utjecati na daljnji tijek postupka. Koliko nam je poznato, posjete u pritvoru su vrlo reducirane, a Tadej Kurepa je čak premlaćen od strane kriminalaca s kojima je smješten u zajedničku ćeliju.

Također je neopravdana i pretjerana kvalifikacija inkriminiranog djela kao “djela međunarodnog terorizma”. Iz dotične se akcije dade iščitati da je izvršena bez namjere da se izazovu ljudske žrtve, a počinjena materijalna šteta bila je neznatna, procijenjena na 18 eura. Grčko veleposlanstvo je javno iskazalo stav da ovaj incident smatra minornim, te da nije prouzročio prestanak ili ometanje njegova rada.
No, pravosudni organi smatraju da je to djelo, kao “djelo međunarodnog terorizma”, u istoj kategoriji s genocidom, zločinom protiv čovječnosti, ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, organiziranjem i poticanjem na izvršenje genocida i ratnih zločina, te agresivnim ratom.

S druge strane, tijekom nemira koji su izbili u Beogradu povodom proglašenja nezavisnosti Kosova ne samo da su od strane razularenih demonstranata bila napadnuta veleposlanstva Hrvatske, Njemačke i Kanade nego je također provaljeno u zgradu veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, koje je potom zapaljeno, a jedan od napadača je tom prilikom izgubio život. Optužnica je podignuta samo protiv jedne osobe, i to gotovo godinu i pol nakon počinjenog djela. Djelo je kvalificirano kao “izazivanje opće opasnosti”, a optuženik se brani sa slobode.

Bez obzira na ulogu šestero zatočenika u bacanju “Molotovljevih koktela” na grčko veleposlanstvo, apsurdno je da je kudikamo teže djelo, s golemom materijalnom štetom i ljudskom žrtvom, bilo kvalificirano kao lakše u odnosu na ono koje je rezultiralo tek manjom materijalnom štetom, a i tretman osumnjičenika/optuženika se dramatično razlikuje.

Osim što se radi o primjeni dvostrukih standarda i očiglednoj diskriminaciji, time se također šalje pogrešna poruka nasilnicima koji nastupaju s nacionalističkih i fašističkih pozicija – da mogu nekažnjeno širiti govor mržnje i divljati, jer se policijski i pravosudni organi zapravo bave “remetilačkim elementima” na ljevici, a desničarskim snagama pristupaju benevolentno.

Naposljetku, želimo istaknuti da su u ovom postupku grubo prekršeni etički principi slobode, jednakosti, pravednosti i presumpcije nedužnosti, koji se konkretiziraju u relevantnim međunarodno priznatim dokumentima kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima i Europska konvencija o ljudskim pravima.

S obzirom na to da su neki od uhićenika dosad javno djelovali kao borci za radnička prava, beskompromisni kritičari sprege krupnog kapitala i oficijelne politike, te nacionalističkih i fašističkih tendencija u društvu, postoje snažne indicije da se ovdje radi o političkom procesu, što je nedopustivo svugdje, pa tako i u tzv. tranzicijskim zemljama koje se nalaze pred zadaćom izgrađivanja i/ili konsolidiranja demokracije, civilnoga društva i mehanizama zaštite ljudskih prava. Ako su dosadašnje javno djelovanje uhićenih građana i njihova pripadnost određenoj političkoj grupaciji razlog poduzimanja ovako drastičnih mjera, onda se ovdje doista radi o ograničavanju građanskih i političkih sloboda, odnosno obračunu s istinskom političkom opozicijom, a šestero mladih aktivista i sindikalaca može se smatrati političkim zatvorenicima.

III.

Imajući u vidu gore navedene činjenice, kao i to da je početak suđenja prema teškoj i nepravednoj optužnici najavljen za 17. veljače 2010., pridružujemo se brojnim protestima koji su po ovom pitanju organizirani u Srbiji i širom Europe i svijeta, te zahtijevamo odbacivanje optužnice podignute protiv Sanje Dojkić, Tadeja Kurepe, Nikole Mitrovića, Ivana Savića, Ratibora Trivunca i Ivana Vulovića, odnosno njihovo oslobođenje.

Upućujemo ovaj zahtjev gore navedenim institucijama i pojedincima, želeći im skrenuti pozornost na činjenice i implikacije ovog slučaja, te apelirajući na njih da poduzmu sve što je u njihovoj moći da se izneseni zahtjev ispuni.

Peticiju možete potpisati na internetskoj stranici Akcije za slobodno društvo